AMBASADA KOSOVSKE KULTURE
Oliver Sertić
Na Kosovu postoje svakojake fele događanja, razni muzički festivali. Bendovi praše, lokalne televizije vrte spotove s divX-a. Cvjeta šverc originalnim brandovima koje mutljaroši šleperima dovlače u ovu "najsivlju ekonomsku zonu Europe". Na prizrenskim ulicama je gužva, brdo klinaca sjedi po kafićima, svi su mahom mlađi od 20 godina. Izmješani su s njemačkim KFOR-ovcima, objašnjavaju zašto je Kosovo najmlađa zemlja Europe. Sluša se techno, nose dekoltei i minice, majice s logotipima i dieselice, a kad se hodža oglasi s minareta, to ni'ko živ ne ferma, bi'će i "da malo smeta, ako poziva predugo".
Toj generaciji je Srbija misaona imenica, a Jugoslavija zemlja iz davne prošlosti. Na more ide u Tursku, na fakultete u Prištinu, Tiranu i Istanbul. Priča isključivo albanski i engleski, ne zna nijednu riječ na srpskom, niti je želi naučiti. Svi zdušno navijaju za nezavisnost Kosova, iako svi baš ne znaju zašto ali u dublje se misaone političke rasprave ne upuštaju. Ljeti je povećan broj auta sa stranim tablicama, gastarbajteri se po jednosmjernim i preuskim ulicama navažaju u novim BMW-ima i audijima, a mnogi su ljetne odmore iskoristili i za ženidbu u matici zemlji. Popularno je ići na party, piti vodu s Šadrvana i volontirati na Dokufestu.
Više od 100 mladih volontera i volonterki prijavilo se ove godine da uveliča ovu proslavu filma, prvenstveno dokumentarnog i kratkog, pa animiranog. Iako nisu baš svi imali posla, nevjerojatan je bio njihov ponos što mogu nositi bijele Dokufest volunteer majice. Posebno uzbuđuje saznanje da je to jedna "normalna" kosovska generacija koja će, umjesto na ulici sa skupim autima, zlatnim kajlama i narodnjacima, odrasti na festivalu koji se polako ali sigurno smjestio među najjače u ovom dijelu Europe. O tome govore sjajan program sakupljen s najprestižnijih svjetskih festivala, stotinjak međunarodnih gostiju i cjelodnevni programi u tri improvizirana gradska kina. Predanost organizatora ovom projektu nevjerojatna je.
Natecateljski i revijalni filmovi su podijeljeni u nekoliko programa. Osim nagrada za najbolji međunarodni dugi i kratki dokumentarac, kratki igrani film, animaciju i regionalni program, ove su godine uveli i nacionalnu, kosovsku konkurenciju, te natjecateljski program namijenjen djeci, nazvan Dokukids. Nagrade najboljem filmu dali su i publika, te OSCE za promociju ljudskih prava. Revijalni dio predstavljali su program austrijskog dokumentarca, retrospektiva Nicholasa Philberta te sjajni međunarodni program View from the world. Tijekom festa trajale su i izložba fotografija te radionica kosovskih i njemačkih mladih autora. Više o programu probajte otkriti na www.dokufest.com.
Dokufest nije savršeno organiziran, tehnički bi ga se još dalo popravljati, a prizrensku publiku, iako brojnu, još malo odgajati da se ne bi za vrijeme projekcije javljala na telefon ili glasno komentirala filmove. No, deset godina neaktivnosti i poprilična izolacija dali su svoju žrtvu i ovih nekoliko sitnica popraviće se vrlo brzo. Već idući, sedmi festival lako može biti savršen po tom pitanju.
Puno je vrijednija činjenica da netko uopće želi cijele godine drviti po drugim festivalima, pregledavati tisuće filmova godišnje i nositi se s problemima s kojima se nitko drugi ne susreće - kao što je briga hoće li izdržati lampa projektora kad nestane struje i napajanje se prebaci na jedan od agregata kojima se napaja gotovo cijeli grad.
Pored toga, za mene je umjetnost cijelo vrijeme ostati tako dobro raspoložen i predan poslu koji radiš. Još od ove godine dokufestovci muku muče da javnom kampanjom, peticijom i koncertima spasu jedinu gradsku kinodvoranu. Iako ih Grad načelno, ali samo načelno, podržava, dripci iz lokalne vlasti odlučili su se mašiti za bagere i poravnati je, te lokaciju prepustiti sitnim trgovcima lažne bižuterije i koncesionarima garaža, a time otežati organizaciju festivala iduće godine. Istim tim bagerima možda poravnaju još jednu, tek načetu prizrensku generaciju koja zahvaljujući upravo Dokufestu ne mora tražiti u riječniku stranih riječi značenje riječi "kultura".
