Nezaposlenost je jedan od tri glavna razloga zbog kojih većina mladih ljudi želi poći stopama stotinu hiljada onih koji su nakon Dejtonskog sporazuma napustili Bosnu i Hercegovinu. Prema opštem uvjerenju brojke o nezaposlenosti, posebno o nezaposlenosti mladih, zapravo su najporaznije svjedočanstvo o situaciji u BiH. Posljednji podaci Agencije za rad i zapošljavanje pokazuju da bezmalo 180 hiljada mladih od 15 do 40 godina nije zaposleno, što čini oko 35 odsto tog stanovništva. Nakon objavljivanja ovih rezultata, pod velikim pritiskom javnosti su se našli Ministarstvo civilnih poslova i Agencija za rad i zapošljavanje od kojih je traženo da započnu projekte i aktivnosti koje bi dovele do vidljivijih pomaka. "Ključni problemi mladih su obrazovanje i zapošljavanje i mi smo sa agencijom započeli pregovore o realizaciji projekata čiji će cilj biti upravo zapošljavanje mladih ljudi. Nadamo se da ćemo za ove aktivnosti imati i donatorsku podršku", najavio je ubrzo potom sekretar Ministarstva civlinih poslova BiH Zlatko Horvat, bez naznaka o tome kakvi će projekti biti.
Međutim, dok se vlast ponaša kao da ima sve vrijeme ovog svijeta, mnogi mladi se osjećaju napušteno. To potvrđuje i nedavno objavljena studije UNDP-a pod nazivom Tihi glas prema kojoj više od 63 odsto građana mlađih od 30 godina želi napustiti zemlju, a više od polovine tvrdi kako nema nikakve vjere u mjere javne politike. Od 3.500 ispitanika, skoro 90 odsto njih ocijenilo je situaciju u zemlji kao "lošu" ili "vrlo lošu" i bez naznaka skorog poboljšanja. Horvat, ipak, smatra kako je BiH na pravom putu i da se makla sa mrtve točke. - Trebalo bi prvo stvoriti preduvjete za dostizanje startne pozicije s koje bismo nastavili dalje - kazao je on i dodao da treba poći od izrade zakona o radu. Nezaposlenima i nezaposlenosti se u principu puno više vremena posvećuje u nevladinom sektoru nego u vladinim strukturama, a jedna od vodećih organizacija jeste Omladinska informativna agencija BiH (OIA). Omladinska informativna agencija je prošle godine razvila Priručnik o zapošljavanju i preduzetništvu, u kojem nudi dosta relevantnih informacija o problemima mladih sa zapošljavanjem u BiH, kao i prijedloge za budućnost. Iste godine pokrenuli su web stranicu mladi.ba na kojoj se može dobiti veliki broj informacija o poslu i pravima, a prošle godine ova stranica je bila jedna od 500 najposijećenijih BiH stranica. Izvršni direktor OIA-e Jan Zlatan Kulenović tvrdi da su "nezaposlenost i nekvalitetan obrazovni sistem osnovni razlozi zbog kojih se mladi rizično ponašaju". - Državu bi mnogo jeftinije koštalo da rješava ove probleme, nego da kasnije sanira nastale posljedice - uvjeren je on. Prema njegovim riječima, stopa nezaposlenosti među mladim ljudima do 25 godina dva i po puta je veća nego kod starijih od 25 godina.
Uprkos teškoj situaciji, postoje i neki pozitivni primjeri, pa je tako mladima nalaženje posla dosta olakšalo otvaranje web portala za zapošljavanje u BiH. U martu mjesecu 2007. godine Posao.ba, prvi i najposjećeniji portal, obilježio je četvrtu godinu postojanja. Za to vrijeme na portalu je objavljeno više od 20 hiljada oglasa. Prema procjenama upućenih, više od 80 odsto oglasa uspješno se zaključi zapošljavanjem kandidata registriranih korisnika portala Posao.ba, a kako se u BiH uglavnom mladi služe internetom, može se pretpostaviti da su oni najčešće korisnici. O uspjehu projekta govori i to da je ove godine otvoren i novi portal pod nazivom Bolji posao.ba, iz kojeg tvrde da će do kraja godine postati najposjeć eniji portal za zapošljavanje u našoj državi. Vlast u Bosni i Hercegovini također počinje sve više pažnje posvećivati ovom gorućem pitanju, pa su tako Vijeće ministara i Komisija za koordinaciju pitanja mladih pokrenuli Studiju o omladinskom zapošljavanju u BiH, koja je objavljena početkom godine. Studija predlaže kao zaključak formiranje Komisije koje bi radila na zapošljavanju mladih. Komisija je u proteklom periodu pokrenula nove projekte, poput stvaranja Centra za zapošljavanje mladih po uzoru na razvijene evropske države. Pokrenute su i inicijative o pripravničkom stažu i obaveznom radnom iskustvu, koje bi mladima olakšale dolazak do prvog zaposlenja. Obnovljena je i inicijativa o nacrtu zakona o volontiranju, koji bi mogao pružiti mladima mogućnost da ovom vrstom angažmana steknu određeno radno iskustvo i prije prvoga zaposlenja. Na kraju, tu je i inicijativa o povezivanju svih institucija koje rade na zapošljavanju, a posebno mladih ljudi, kako bi se povećala efikasnost ovih agencija i institucija i povećao procenat mladih zaposlenih osoba.