Back to homepage - REZ logo

REZ No2, 06. jul 2007.

+POLU-ŠPANAC, POLU-ALBANAC, IDRIZ SEFERI=9
U Beogradu ima mnogo mladih ljudi koji ne žele ni da razmišljaju o Kosovu. Nažalost, i pored svih tih divnih mladih ljudi, vidim da još uvek postoje mnogi koji se bave daljim razvojem mržnje i predrasuda na obe strane.
+NAŠA TEMA: MLADI I RELIGIJA - IZMEĐU BOGA I EKSTREMA=10
U Srbiji s početka trećeg milenijuma gotovo nadrealno zvuči priča o porodičnoj idili koju praktikuju zapadnjaci, uključujući i naše prve komšije u Hrvatskoj, a koja prikazuje roditelje odevene u nedeljnu svečanu odeću sa svojom isto tako brižljivo opremljenom decom kako idu u crkvu i tamo pažljivo slušaju propoved. U krutom i pompeznom pravoslavlju još je teže zamisliti pomen na kome se kao u crkvama s pretežnom crnačkom pastvom, pokojnicima, primerice, pevaju omiljene pesme i u kojima se poželjne moralne vrednosti propagiraju kroz muziku i igru. Podrazumeva se da prednjač i pastor. >>>
+DRŽAVA I HEROJI, PEĐA POPOVIĆ=21
Za razliku od takozvanih heroja, koji se kriju po balkanskim zabitima i zbog kojih smo na evropskom zaČelju, mladi teniseri stavljaju srbiju u svetski vrh.
+PRIJEMNI ISPIT ZA DRŽAVU, IVAN PRODANOVIĆ=22
Kako će ući na fakultet i gde će sesti oni koji su vezani za kolica? Ako je neko slabovid, slep, gluv ili nagluv, neka se sam snalazi. Država i Univerziteti nisu spremni ni za ovaj prijemni ispit. >>>
+ MARGINALIZACIJA ROMA - PREDRASUDE I NAČELNA BRIGA, ALEKSANDAR ARSENIJEVIĆ=24
Oko 80 procenata romske populacije u srbiji je potpuno ili funkcionalno nepismeno. U osnovnoŠkolsko obrazovanje je, od 89.000 dece romske nacionalnosti koliko se procenjuje da ih ima, ukljuČeno tek njih 15 hiljada. >>>
+ CRNA GORA KA' MONAKO, BOJANA STANIŠIĆ=26
Zbog visokih cena smeštaja, Crna Gora ovog leta teško može privući mlade iz okolnih zemalja da letuju na njenoj obali.
+VOLIM KOMPJUTER, U NJEMU ŽIVE MOJI PRIJATELJI, MIODRAG MRKŠIĆ=27
Na ulici ćemo teško čuti rečenicu: "zdravo, ja sam... a ko si ti?" u svetu na našim monitorima to je gotovo neizbežno.
+BLOG SA STAVOM, DEJAN RESTAK=28
Dugo Srbija nije imala blog platformu vrednu pažnje, a VIP blog B92 je napravio pravu eksploziju popularnosti ovog oblika komunikacije u Srbiji. >>>
+INTERVJU: ALBAN MUJA - NEVIDLJIVI PASOŠ, KRISTIJAN LUKIĆ=30
Umetnik iz Prištine Alban Muja govori za REZ o svom radu, savremenoj kosovskoj umetnosti, boravku u Novom Sadu, saradnji umetnika Srbije i Kosova... >>>
+INTERVJU: DUŠAN KOJIĆ KOJA - BUNT I POSLE ČETRDESETE, NIKOLA RADIŠIĆ=32
Dugi niz godina Dušan Kojić - Koja je sinonim za inovativnost, bunt i beskompromisnost. Ove odlike krasile su ga i u vreme kada su ga svi mrzeli, smatrajući ga odgovornim za raspad nekada najperspektivnijeg "novotalasnog" benda na ovim prostorima, "Šarla Akrobate", kao i u vreme kada su ga svi obožavali i dizali u nebesa kao gurua srpskog rokenrola i osnivača benda prema kome niko nije mogao ostati ravnoduš an - "Disciplina kičme".
+LIK: BOJAN BOŠKOVIĆ - NAŠA BORBA NA ULICI, DRAGAN GMIZIĆ=34
Svako od nas ima sopstvenu životnu priču. Kada bi one bile napisane, pretpostavljam da bi se svašta moglo pročitati. Život u nečemu što se zove "tranziciona svakodnevica na ex-Yu prostorima" najblaže rečeno može biti...hm, izuzetno zahvalan!? Za pisanje naravno, nikako ne i za zdravlje! Festival EXIT je životna priča Bojana Boškovića, i njen srećan kraj, baš kao i kod ostalih, još nije zagarantovan. Za sada Bojan Bošković svoju sudbinu čvrsto drži u sopstvenim rukama.
+REZONANCA: ALEKSANDAR ŠOMOĐI=36
Muzika Drum'n'Zez je fuzija mnogih stilova od kojih su najprimetniji reggae, ska, dub i world music. Članovi duhovito kažu za sebe da su osnivač i novog, agro-reggae pravca.
+PRIČA: ENES HALILOVIĆ=37
Enes Halilović (1977) je pripovedač, pesnik, dramski pisac i novinar. Diplomirao je ekonomiju i prava. Uređuje književni list "Sent". Njegovi tekstovi su zastupljeni u nekoliko antologija i prevedeni na nekoliko jezika. Do sada je objavio knjige: "Srednje slovo" (1995), "Bludni parip" (2000), "Potomci odbijenih prosaca" (2004), "In vivo" (2004) i "Kapilarne pojave" (2006). Živi u Novom Pazaru.
+KNJIGE: VLADIMIR ARSENIĆ, MUHAREM BAZDULJ I TATJANA GROMAČA =38
S Karma komom, međutim, situacija je već drukčija. Najprije, te kolumne koje je Pančić ispisivao za novosadski Dnevnik meni ranije nisu bile dostupne (a vjerujem da tu nisam jedinstven slučaj). Zatim, ovdje se radi o - kako sam Pančić kaže - "kraćoj i zgusnutijoj formi". I na kraju, ali ne i najmanje važno, ova je knjiga i svojevrsna case study jedne konkretne godine tj. upokojene 2006.
+KOLUMNA: LIBARSKA MAGISTRALA, NENAD VELIČKOVIĆ=39
Šta su, dakle, najbitniji biografski podaci Ljubomira Nenadovića? Tata i deda. Ko ima takvu ostarinu, ne treba da brine da svoju budućnost. Zato je piscu uvijek bolje imati tatu i dedu nego mamu i babu. Šta je znamenito radila Nenadovićeva majka? Prala proti gaće. Gdje mu je stradala baka? U seči kupusa za zimnicu.
+INTERVJU: SLAVENKA DRAKULIĆ - BOL PRETVARA TJELO U ZATVOR, MILOŠ VUJIČIĆ=40
Kako opisati bol? Bol koja je neopisiva. Upravo u tih nekoliko reči mogla bi stati tema najnovije knjige Slavenke Drakulić "Frida ili o boli" koju je objavio zagrebački "Profil". Slavenka Drakulić je jedna od najpoznatijih evropskih spisateljica, njenu poetiku krase blistav stil, mešanje fikcije i realnog, a pre svega oštroumna analitičnost koja opštem problemu uvek prilazi iz jednog ličnog ugla i rasvetljava ga sa svih mogućih strana.
+FORUM TOMIZZA 2007: OČEKUJUĆI BARBARE U TRSTU, KOPRU I UMAGU, NEVEN UŠUMOVIĆ=42
Ovogodišnji, osmi književno-znanstveni skup Forum Tomizza održan je od 21. do 26. svibnja 2007. u Trstu, Kopru i Umagu pod parolom HIC SUNT LEONES! ili Očekujući Barbare. U Umagu su se ovi pogranični susreti odvijali, kako je već uobičajeno, u dva glavna programa i nekoliko propratnih. >>>
+MITOVI O SRPSKOM FILMU I KAKO IH PREVAZIĆI, IVAN VELISAVLJEVIĆ=44
O filmovima "Brat doktora Homera" Žike Mitrovića, "Divlje Senke" Kokana Rakonjca, "Napadač" Đorđa Kadijevića, i knjizi "U brdima Horori" Dejana Ognjanovića
+HRVATSKO FILMSKO LJETO, OLIVER SERTIĆ=46
Iako je klimatski ljeto već davno otpočelo, ovo službeno, kalendarsko, upravo kuca na vrata, a tu se sve praši od novih filmskih dogodovština. Kako i ne? Proporcionalno propadanju kino dvorana i rapidnom smanjenju broja kinoposjetitelja tijekom godine, nastaju novi i zanimljivi festivali što je, naravno, fenomen na koji još nitko ne zna dati suvisli odgovor.
+VENECIJANSKI BIJENALE: NEZAŠTIĆENI SVEDOK, SVETLANA MLADENOV=50
Uz veliku pažnju svetske kulturne javnosti otvoren je 52. Venecijanski bijenale vizuelne umetnosti, zvanično 10. a za novinare i stručnjake već 7. juna. Zadržavši status jedne od međunarodno najprestižnijih i najglamuroznijih manifestacija savremene umetnosti i ove godine je njegovo otvaranje privuklo brojnu publiku iz raznih krajeva sveta koja je u uzbuđenju hrlila ka vratima "Arsenala" i "Đardina", nestrpljivo očekujući da prođe kroz ulazne kapije i postane deo izazovnog, svojevrsnog hepeninga.
+KULTURNE POLITIKE SRBIJE, PORAZ EVROPSKIH IDEALA,  MILICA JOVANOVIĆ=52
Pitanje regionalizacije je ključno pitanje - jer kulturnim razvojem ne mogu da upravljaju male opštine, ali svakako mogu regioni. Dakle decentralizacija će podrazumevati regionalizaciju, ali tako da se ne stvara samo malo više novih centara moći, već da se uslovi za kulturni život stvaraju podjednako.
+REZERVAT, TOMISLAV MARKOVIĆ=54
+STRIP, WOSTOK=55
+REZANCI=56
+NATJEČAJ ZA HRTVASKOG VELJU, TATJANA TAGIROV=58
E sad, ako je netko pomislio da u Hrvatskoj, nakon smrti neumrlog Franje Tuđmana (decembar 1999.), ima još netko manirima srbijanskog ministra Velje Ilića nalik, prevario se. Neumrli, koji samo toj činjenici može zahvaliti što nije i sam dopao Sheveningena, jeste nenadmašan. >>>
+ZAŠTO LUSTRACIJA , ZORAN OSTOJIĆ=59
Lustracija je u suštini negacija revanšizma, jer revanšizam pored pravde nosi i subjektivnost, voluntarizam i uskraćivanje nekih prava potencijalnim krivcima. Jednostavno, revanšizam je pravda bez procedure, pa je zato lako taj proces zloupotrebiti. Lustracija je suprotnost revanšizmu. U njoj se do pravde dolazi u zakonom utvrđenoj proceduri, gde je sprovodi stručna Komisija koju bira Skupština i pred kojom subjekti imaju pravo i na žalbe i pravo na sudsku zaštitu. Dakle onaj ko je protiv nje, nesvesno se zalaže za revanšizam.
+NOĆ, DIM I MAGLA (NACHT, RAUCH UND NEBEL), MILOŠ VASIĆ=60
Kamen koji je advokat Srđa Popović bacio u pravosudnu močvaru poslednjih dana suđenja zaverenicima za ubistvo Zorana Đinđića, svojim predlogom za dopunu dokaznog postupka tek je sada naterao inače dremljive žabe da se raskrekeć u na sav glas. Da se podsetimo: Srđa Popović predložio je da se kao svedoci saslušaju Vojislav Koštunica, Aleksandar Tijanić i još neki, zbog njihovih javnih izjava iz kojih se dade zaključiti da znaju nešto što sud još nije doznao na temu konteksta i pozadine atentata.
+MASOVNE GROBNICE: METAFORA BRATSTVA I JEDINSTVA , TAMARA KALITERNA=62
Onog dana kad se obeležavao Međunarodni dan zaštite životne sredine, a na dobroj strani sveta mirisale lipe, Komisija međunarodnih forenzičara - kako to birokratski zvuči - počela je otkopavanje na mestu koje su svedoci označili kao 18. masovnu grobnicu kosovskih Albanaca u Srbiji. Posle četiri dana crveni i žuti bageri i bele cisterne su otišli iz napuštenog kamenoloma kod Rudnice, stotinak metara pored magistralnog puta Raška - Kosovska Mitrovica na "administrativnoj", kako to gordo zvuči, granici Kosova i ostatka Srbije.
+PENDREK - AMNESTIJA ALBANACA I ŽIVOT U BOŽJIM RUKAMA , BOJAN TONČIĆ=62
"Ja sam želeo život, voleo ljude/Imao sam snove crvene kao Sunce/Moje srce je gledalo u svetlost/U mojim očima je bila najava zore/Ali tog dana, mrak je došao u moje telo/Moj smeh je bio ubijen, slomljen" - piše zatvorenik, zvanično štićenik, Kaznenopopravnog zavoda Niš, Ljifat Ramadani, žrtva zatvorske torture pretučena u gušenju pobune zatvorenika 24. novembra prošle godine.
+EKSTREMIZAM: PODRŠKA POLITIČKE ELITE, ŽELIMIR BOJOVIĆ=64
Jezik mržnje dolazi od zvaničnih medija i političkih elita, tako da te ideje mladi samo recikliraju i prenose dalje. Koliko će ta ideologija biti mladim ljudima dostupna i primamljiva, zavisi od toga koliko će se ona na društvenom nivou marginalizovati i negativno vrednovati. >>>