PRIKLJUČENJE EVROPSKOJ UNIJI
Jelka Jovanović
Na političkoj karti Evrope, ukoliko obojite države članice Evropske unije, jasno se ukazuje prostor čije su granice skoro istovetne granicama nekadašnje SFR Jugoslavije.
Hrvatska, Srbija, Kosovo, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Makedonija i dalje su na dugogodišnjem, mukotrpnom (i po njih i po EU) putu ka priključenju porodici evropskih država.
U našoj temi broja pokušavamo da odgonetnemo koliko su danas Srbija, Crna Gora, Hrvatska i Bosna i Hercegovina blizu, odnosno daleko od zajednica koja trenutno okuplja 27 država i koliko su zbog potrošenih godina u suludim međusobnim sukobima i inaćenju sa evropskom administracijom oštećeni mladi u državama našeg regiona.
Crno-bijela slika, deleko od realnoga - Hrvatska
Luka ALEBIĆ
U pokušaju shvaćanja stavova mladih u Hrvatskoj prema ulasku u Europsku uniju možda je najbolje početi od samih krajnosti, od radikalno suprostavljenih stajališta. Za ili protiv, euro-optimisti ili euro-skeptici. Dvije strane u ringu. Dva potpuno oprečna mišljenja i dva temeljna stava koji zaokupljaju javni dijalog mladih u Hrvatskoj. Pored očitih razlika, ipak i jedna sličnost - ova krajnja mišljenja su u velikoj mjeri rezultat predrasuda i krajnosti koji u konačnici proizvode crno-bijelu sliku, sliku koja je daleko od realnog stanja. A likova skeptika u tom crno-bijelom filmu, ipak, ima više. Čak 31 posto mladih ispitanika ima u potpunosti negativan stav prema pridruživanju Hrvatske EU, pokazalo je nedavno istraživanje koje su pod nazivom "Mišljenja i stavovi stanovništva o pridruživanju Hrvatske Europskoj uniji", na reprezentativnom uzorku od tisuću ispitanika, proveli zagrebački Filozofski fakultet i Grupa za ženska ljudska prava B.a.B.e.
Mladi koji se protive ulasku u EU jasno izražavaju svoje stavove. Njihova priča, nimalo iskarikirana, ide otprilike ovako: kao prvo, možete zaboraviti na hrvatski jezik; što ste pričali, pričali ste, od sada samo na engleskom. Drugo, domaći sir, masline, pršut - zaboravite! U EU se jede bezukusna, zapakirana, industrijska hrana. Treće, pripremite se da ljetujete na stranim hrvatskim otocima. "Ne, definitivno nisam za taj ulazak, pa nismo se valjda osamostalili, a sad sve ponovno, Hrvatska mora biti sama, inače je nema, nema!", tvrdi Srećko Ferić, apsolvent novinarstva iz Zagreba.
I dok skeptici pričaju svoju mračnu priču koja vodi getoizaciji, euro-optimisti smatraju da će samim ulaskom u EU svi problemi biti riješeni. Pravna država bi po njihovom scenariju momentalno profunkcionirala, manjinska opredjeljenja bi bila u potpunosti društveno prihvaćena, a problem zapošljavanja bi netragom nestao. Marina Simić, mlada Osječanka koja je ove godine upisala studij prava, optimistično čeka Europu.
"Ma odmah, čim uđemo, prebacujem se na neki europski fakultet, i ovdje me više nema. Ćao, đaci!", kaže za Rez nasmijana Marina.
Razbiti naklapanja
I upravo zbog takvih neutemeljenih i hiperinterpretiranih stavova mladih, pokretanih različitim predrasudama, udruga Gong organizirala je projekt "Europa u razredu" kojem je cilj hrvatske maturante putem interaktivnih radionica informirati o Europskoj uniji. Projektom se trenutačno predviđa organiziranje 600 radionica u 150 srednjih škola u kojima bi sudjelovalo 18.000 maturanata, a bude li dovoljno novca, one bi se provodile sve do održavanja referenduma o članstvu Hrvatske u EU.
"Mi nismo propagandna mašinerija EU ili Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija i ne dolazimo sa stavom da treba ući u EU, nego da je svaka odluka legitimna. Mladima poručujemo da na referendumu odluče prema svojoj informiranosti i potičemo ih da se i dalje informiraju o pristupanju Uniji", kaže za Rez Suzana Jašić, predsjednica Gonga. Zanimljivo istraživanje i edukaciju provela je i udruga za ženska ljudska prave B.a.b.e, koja je željela informirati građanke i građane o tome što u sferi zaštite ljudskih prava i postizanja ravnopravnosti spolova dobija Hrvatska ulaskom u Europsku uniju. Pored toga, ona ističe važnost građanske participacije u procesima integracija. Koordinatorica Udruge Sanja Sarnavka kazala je da mladi RH, za razliku od ostalih zemalja EU, imaju negativan stav o ulasku u Uniju, te ne prepoznaju vrijednosti za sebe. "Čak 40 posto mladih u RH nedovoljno je informirano o EU, a to treba mijenjati", istakla je Sarnavka. Kao pozitivan primjer EU-zakona, istaknuta je mogućnost muškaraca da koriste porodiljni dopust. U Hrvatskoj od 30.000 muškaraca samo 500 koristi rodiljski dopust dok ga u zemljama Europske unije koristi 60 posto muškaraca. "Ovu su samo neke od prednosti koje pruža ulazak u EU i to treba reći mladima kako bi imali točnije mišljenje o onome što Europa donosi", kaže Sarnavka.
Strahovi i nade
Bauk Europske unije ili različita naklapanja o ulasku u Europu -predmet su i akademskih istraživanja. Nebojša Blanuš, asistent na Fakultetu političkih znanosti, autor je projekta koji je za cilj imao identificirati i proučiti što misle mladi Hrvatske o ulasku u Europsku uniju. Istraživanje je obuhvatilo 800 učenika i studenata iz čitave Hrvatske. Govoreći o skepticizmu mladih Blanuš primjećuje četiri vrste straha od ulaska Hrvatske u EU.
"Najprije, to su strahovi od političkih promjena. Oni se izražavaju u strahu od gubitka suvereniteta, političke neizvjesnosti i slično. Zatim je tu strah od gubitka kulture, vlastitog identiteta i jezika, dok je treći strah od ekonomske kolonizacije. Njega karakterizira mišljenje da će ulaskom u EU doći do eksploatacije različitih resursa u Hrvatskoj, rasprodaje otoka, nekretnina i slično, uništenja određenih proizvoda i pada ekonomskog standarda.
Naposljetku, uočen je strah od ugrožavanja nacionalnog ponosa u kojem se jednim dijelom očituje strah od prestrogih kriterija, da će naime EU nametnuti tako stroge kriterije da će doći do uništenja domaćih proizvoda i poljoprivrede, dok drugi strahuju od redefiniranja prošlosti odnosno toga da će doći do kriminalizacije domovinskog rata, porasta bezakonja, dakle da će nam ulaskom u EU biti namenuti određeni proizvoljni kriteriji", objašnjava Blanuš. U istom istraživanju pored strahova pomenute su i određene nade.
One su karakteristične za mlade koji smatraju da će se situacija promijeniti nabolje ulaskom Hrvatske u Uniju. "Nade možemo podijeliti u tri grupe. Jedna se odnosi na ostvarenje europskih vrijednosti, znači da će ulaskom zapravo doći do pozitivnog transfera vrijednosti prvenstveno na planu pravne države. Dakle, smanjiti će se korupcija, političari će biti odgovorniji, doći će do poboljšanja međunarodnog položaja Hrvatske, veće ravnopravnosti, zaštite mira i sigurnosti, korištenja različitih razvojnih fondova i slično. Također, ispitanici smatraju da će se povećati i unaprijediti ekološka zaštita, te da će doći do određenih ekonomskih beneficija i puno veće mobilnosti, zapošljavanja i školovanja preko otvorenih granica, što će opet dovesti od povećanja standarda na individualnoj razini", smatra Blanuš.
Breme korupcije- Crna Gora
Marijana Bojanić
Evropski parlament ratifikovao je 14. decembra Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (ŠP) Crne Gore EU po pojednostavljenoj proceduri za nepunih pet sekundi. Ipak, u odvojenom glasanju odbio je da ublaži prethodno izražen stav o crnogorskoj "kulturi monopola" iz rezolucije kojom, takođe, pozdravlja crnogorski napredak. To, u stvari, znači da od 1. januara stupa na snagu privremeni sporazum Crne Gore sa EU kojim se regulišu međusobni trgovinski odnosi. Još jedna savladana stepenica na putu ka EU. Ipak, ne ide baš sjajno. U rezoluciji autora Marcela Vernole pohvaljeno je usvajanje ustava, brzo zaključenje pregovora i potpisivanje ŠP, saradnja sa Hagom, dobri odnosi sa susjedima. Ali je i ukazano da vlasti treba da poboljšaju efikasnost javne administracije, administrativne kapacitete, nezavisnost pravosuđa, borbu protiv korupcije, organizovanog kriminala i šverca ljudi, cigareta, oružja i droge.
Sloboda štampe nezaobilazna
Pored dugog spiska crnogorskih mana na koje nas Evropljani podsjećaju, tu je i nezaobilazna tema - (ne)sloboda štampe. U tekst pomenute rezolucije ušao je i poziv crnogorskim vlastima da otkriju nalogodavce i napadače na direktora nezavisnog nedeljnika Vijesti, Željka Ivanovića, 1. septembra 2007. godine neposredno nakon proslave deset godina postojanja prvog nezavisnog dnevnog lista u Crnoj Gori.
U toku je suđenje dvojici mladića za napad na Ivanovića koji tvrdi da su se optuženi "dobrovoljno" prijavili kako bi sakrili prave napadače i njihove nalogodavce. U rezoluciji EP ublažen je stav da u Crnoj Gori nema razvojnih ekonomskih planova i borbe protiv sive ekonomije. EP smatra da je formulisanje i primjena dugoročnih planova ekonomskog razvoja i suzbijanje značajne sive ekonomije od suštinske važnosti za uspješnu primjenu ŠP. EP ukazuje da je faktičko korišćenje eura u Crnoj Gori, o čemu su vlasti donijele odluku u izuzetnim okolnostima, potpuno drugačije od članstva u eurozoni. "Podsjećamo da se za pridruživanje zoni svi kriterijumi definisani u sporazumu moraju ispuniti i da se oni sastoje u postizanju visokog stepena održive konvergencije", navodi se u rezoluciji.
Uslovi za ulazak u eurozonu, u kojoj će od sljedeće godine biti 15 država EU, jesu: inflacija koja nije veća od 1,5 odsto od najniže u tri sadašnje članice, stopa deficita budžeta manja od tri odsto BDP, javni dug manji od 60 odsto BDP i nominalna kamata koja nije veća od dva odsto od one u tri članice sa najboljim rezultatima. Ovo bi, ukratko, bile posljednje prednovogodiš nje novosti vezane za put Crne Gore ka EU. Elektronski i printani mediji su prepuni informacija o formalnostima vezanim za ulazak Crne Gore u EU. No, mnogi građ- ani nijesu ni sigurni šta tačno članstvo znači. A ima ih koji su skeptični po tom pitanju.
Anketa koja je postavljena na sajtu dnevnika Vijesti pokazuje da 55 posto anketiranih čitalaca elektronskog izdanja Vijesti misli da će Crna Gora do 2012. ući u EU, a 41 odsto smatra da se to do tada neće desiti. Ostatak - ne zna. U evropske integracije se, čini se, najviše uzdaju mladi. One im izgledaju kao otvaranje prozora u svijet, otvaranje novih mogućnosti za studiranje, zapošljavanje, putovanja. Momčilo Radulović, direktor NVO Evropski pokret u Crnoj Gori, tvrdi da će ulazak u Evropu, kada se jednom desi, najviše pogodovati mladim ljudima. "Biće to i konačno padanje barijera podignutih početkom devedesetih na ratnom Balkanu. Kada uđemo u EU, opet ćemo biti bliži jedni drugima, više ćemo sarađivati u ekonomskom i kulturnom smislu", objašnjava Radulović. Ipak, biće to, tvrdi Radulović, još jedan korak ka stvaranju okvira za jači instucionalni i vaninstitucionalni pritisak na državne institucije od strane civilnog sektora i medija. "Mladi će biti bolje povezani sa vršnjacima iz regiona, ali i cijele Evrope. Civilni sektor će bolje sarađivati sa kolegama u svim mogućim sferama - od ekologije, ekonomije, preko politike, do nauke...", objašnjava on.
Univerzitet inertan
"Mnogo puta do sada nam je iz Evrope poručeno da je regionalna saradnja zemalja zapadnog Bakana jedan od preduslova evropskih integracija i mi to moramo ispoštovati ne samo zbog ulaska u EU, već i zbog nas samih jer sa susjedima moramo živjeti i prevazići ratnu prošlost suočavajući se sa ratnim zločinima koje su naši sunarodnici napravili", tvrdi Radulović.
No, on napominje da Crna Gora ima još puno da radi na izgradnji institucionalnih kapaciteta. "To je, u nekoliko navrata, vrlo jasno poručeno crnogorskim vlastima - počev od Vlade preko Parlamenta do svih drugih institucija koje treba da predvode reforme." Radulović napominje da je posebno porazno što Univerzitet zaostaje u reformama koje treba da nas dovedu do evropskih standarda. "Umjesto da Univerzitet bude predvodnik promijena - kod nas je suprotno, on je inertan. I oni programi koji su realizovani da bi se uhvatio korak sa Evropom pate od ozbiljnih nedostataka. Primjera radi - različiti postdiplomski programi koji u Crnoj Gori funkcionišu nisu kvalitetni iako svojim imenom ukazuju da se tamo izučavaju evropske integracije i sl." Studenti sa kojima je Rez kontaktirao tvrde da im ipak nije uvijek najjasnije šta ulazak u EU donosi konkretno.
"Stalno imam utisak da se političari pozivaju na evropske integracije samo da bi prikupljali političke poene. A profesori nas, kao malu djecu, na predavanjima plaše kad uđemo u Evropu, nećemo moći tako lako ovo ili ono raditi jer tamo vladaju strogi propisi. Prijete nam da tada nećemo smjeti učiti iz kopija njihovih knjiga jer je to protivzakonito, već ćemo morati kupovati originale. Ali, tada ćemo valjda imati dovoljno novca da ih i kupimo, a ne kao sada... Valjda će nam ti strogi evropski propisi donijeti i bolje obrazovanje, adekvatna radna mjesta, nećemo strepiti da otvoreno izrazimo svoje mišljenje i imaćemo, što je možda i najvažnije, veći standard", priča Marija Perović, studentkinja Univerziteta Crne Gore. I njen kolega Aleksandar Nikolić smatra da mladima nije baš najjasnije šta će evropske integracije tačno donijeti. "Prvo što mi pada na pamet, kada neko pomene ulazak u EU, to je da više neću moći voziti ovu tatinu krntiju od kola koja zagađuje okolinu. Ali ću zato moći stopirati i proputovati Evropu jer za 21. godinu, koliko sam napunio, još nigdje nisam bio." Aleksandar, kao i većina stanovništva u Crnoj Gori, nema pasoš.
Među mladima ima i onih koji su politički aktivni i koji se studioznije bave ulaskom u EU. Jedan od njih je i Damir Šehović, predsjednik Socijaldemokratske omladine Crne Gore. On smatra da je osnovna vrijednost, odnosno suština procesa prilagođavanja crnogorskog sistema sistemu EU, mijenjanje načina mišljenja i raskidanje sa ukorijenjenim stereotipima vezanim za funkcionisanje jednog društva. "Riječ je o svojevrsnoj mentalnoj tranziciji koja se zasniva na raskidanju sa logikom zatvorenosti i samodovoljnosti jer ista dovodi do ograničavanja konkurentnosti, sputavanja rasta inovacija i produktivnosti, te pogoršanja životnog standarda", pojašnjava Šehović. On smatra da je pitanje evropskih integracija za ogomnu većinu mladih ljudi koji u Crnoj Gori žive, a koji su istovremeno i glavni zamajac nove evropske države, prije svega pitanje civilizacijske prirode.
Zalaganje za slobodu
"Zalaganje za ulazak u EU znači zalaganje za svoju slobodu, a sloboda bi trebalo da bude vrhovni ideal svakog od nas." I Šehović smatra da je, sem slobode kretanja, bolje obrazovanje najjači motiv mladih za evropske integracije, ali i stabilizacija političke situacije na ovim prostorima. "Naravno, treba naglasiti i ekonomske razloge koji su vezani za pristupanje Crne Gore, s obzirom da male države posjeduju prednosti kao što su mogućnost boljeg i bržeg prilagođavanja, pogodnije prilike za specijalizaciju, posjeduju manje birokratije, lakše valorizuju svoje prirodne resurse kroz privlacenje stranih investicija i slično". On podsjeća da najmanja zemlja u EU- Luksemburg, ima najveći GDP/per capita - 56.230 eura. "Sve ove ekonomske prednosti će, uz izgradnju adekvatnih institucija, donošenje i primjenu zakona primjerenih evropskim vrijednostima, uticati na poboljšanje životnog standarda i utemeljenje jačeg srednjeg sloja koji je kamen temeljac svakog stabilnog društva, ali i dobra osnova za napredak mladih ljudi." On tvrdi da će partija kojoj pripada istrajati na putu pune integracije. "Ali ne samo zbog EU, već zbog nas samih. Jer evropske integracije nijesu cilj, nego sredstvo za podizanje sveukupnog kvaliteta života na jedan veći nivo", pojašnjava Šehović.